| Program:

Otočje Galápagos - Ekspedicijsko putovanje i škola fotografije

| Trajanje putovanja:

15 ili više dana

| Jezici:

hrvatski te engleski i španjolski uz simultano prevođenje

| Period putovanja:

od 12. do 5. mjeseca svake godine

| Minimalan broj putnika u grupi:

4
| Maksimalan broj putnika u grupi:

6

| Cover:

Galapagoški krzneni tuljan (lat. Arctocephalus galapagoensis) u lovu, Otočje Galápagos, Republika Ekvador

| Fotografija:

© Thomas Andy Branson

Republika Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike; obuhvaća 256.370 [km²] (uključujući i otočje Galápagos s 8.010 [km²]). Na sjeveru graniči s Kolumbijom (590 [km]), na istoku, jugoistoku i jugu s Peruom (1.420 [km]), a na zapadu izlazi na Tihi ocean (duljina obale 2.237 [km]). Ime je dobila po ekvatoru, koji prolazi njezinim sjevernim dijelom.

Ekvador se dijeli na tri prirodne cjeline: obalni pojas na zapadu, planinsko područje Anda u središnjem dijelu i nizina Amazone istočno od Anda. Obalni pojas ili Costa, između obale Tihog oceana i podnožja Anda, pretežno je valovit i brežuljkast kraj, širine oko 130 do 150 [km] u sjevernom dijelu, a oko 50 [km] na jugu. U donjem toku rijeke Guayas i uza samu obalu Tihog oceana proteže se obalna ravnica. Rijeka Guayas s mnogobrojnim pritocima tvori mrežu prirodnih putova. Tlo je zbog redovitih poplava povoljno za uzgoj riže.

Područje Anda sastoji se od dvaju uskih lanaca (Cordillera Occidental i Cordillera Real ili Cordillera Central), visokih 3.000 do 6.000 [m], koji su međusobno povezani poprečnim gorskim bȉlima (nudos), a između njih su visoravni i kotline (hoyas). Za ekvadorske Ande karakteristični su mnogobrojni vulkanski vrhovi (Chimborazo, 6.263 [m], prije 6.310 [m]; Antisana, 5.758 [m], po nekim izvorima 5.704 [m], i dr.), od kojih su neki pokriveni vječnim snijegom i ledom, a drugi su još aktivni vulkani (Cotopaxi, 5.897 [m]). Ande se prema istoku i zapadu spuštaju strmim pristrancima u nizinu. Nizina istočno od Anda golemo je šumsko područje u porječju Amazone ispresijecano rijekama, koje izviru pretežno u Andama.

Južni dio ekvadorske obale vrlo je razveden. Guayaquil je najveći zaljev ne samo u Ekvadoru nego i na cijeloj zapadnoj obali Južne Amerike. Važan je i zbog estuarija rijeke Guayas, na kojem leži luka Guayaquil. Uz obalu Ekvadora ima malo otoka; Ekvadoru pripada oko 1.000 [km] udaljeno tihooceansko otočje Galápagos.

U obalnom pojasu klima je tropska, sa srednjom godišnjom temperaturom od 23 do 26°C. U Andama, između 3.000 i 4.500 [m], vlada umjerena planinska klima; srednja godišnja temperatura ondje iznosi 4 do 8°C. Andske kotline imaju relativno blagu klimu (Quito, prosječna godišnja temperatura 15°C) koja omogućuje uzgoj žitarica. Najviši vrhovi, a među njima i neki aktivni vulkani, imaju nivalnu klimu. Prosječna granica snijega nalazi se na visini od 4.600 do 4.700 [m]. Godišnja količina kiše doseže 2.000 [mm], a razlike između suhog i kišnog doba gotovo i nema. Nizina Amazone ima toplu (srednja godišnja temperatura od 23 do 26°C prosječno godišnje) i vlažnu (2.000 do 5.000 [mm] oborina) klimu.

Biljni pokrov u vlažnim krajevima (pristranci Anda do 3.000 [m], nizina Amazone i sjeverni dio obalnog pojasa) sastoji se od bujne tropske šume (oko 56% površine Ekvadora je pod šumama), u južnom dijelu obalnoga pojasa od savana, a u visokim područjima Anda, do granice vječnoga snijega, od travnjaka i grmlja. Ekvador ima vrlo raznovrsnu floru i faunu (oko 1.550 vrsta ptica i dr.). Od mnogobrojnih vrsta drveća po gospodarskoj važnosti ističe se balsa (lat. Ochroma lagopus), po čijoj je proizvodnji Ekvador prvi u svijetu.

Istočni, rijekama bogatiji dio zemlje odvodnjava se u Amazonu (Napo, najdulja rijeka Ekvadora, Pastaza i dr.), a zapadni u Tihi ocean. Vododjelnicu čini zapadni lanac Anda. Najveći dio obalnoga područja odvodnjava se u Tihi ocean preko bazena rijeke Guayas, koja nastaje sutokom rijeka Daule i Babahoyo.

#

Galápagos ili službeno Colón je otočna skupina u istočnome dijelu Tihog oceana; obuhvaća 8.010 [km²]. Pripada Ekvadoru, od kojega je udaljena oko 1.000 [km]. Otoci su brdoviti (do 1.707 [m] na Isabeli), vulkanskoga podrijetla. Od 13 otoka većih od 10 km² (samo 5 su naseljena) najveći su Isabela (engleski Albemarle; 4.588 [km²]), Santa Cruz (Indefatigable; 986 [km²]), Fernandina (Narborough; 642 [km²]), San Salvador/Santiago (James; 585 [km²]) i San Cristóbal (Chatham; 558 [km²]). Otoci su još uvijek vulkanski aktivni; na otoku Fernandini nalazi se jedan (posljednja erupcija bila je 2009.), a na Isabeli 5 aktivnih vulkana.

U području otočja Galápagos susreće se hladna Peruanska (Humboldtova) struja s toplom vodom iz Panamskoga zaljeva, pa se snizuje temperatura površinskoga sloja vode te otočje ide među najhladnija područja na ekvatoru (srednja godišnja temperatura na obali iznosi 23 do 24°C).


Biljni pokrivač otočja sastoji se od oko 700 biljnih vrsta, od kojih je, zbog izolirana položaja arhipelaga, 40% endemičnih. Na niskim područjima uspijevaju kaktusi i trnovito grmlje, a u višima se razvila gusta šuma mimoza, akacija, paprati s lijanama i epifitima. Najviši vrhunci pokriveni su travom.

Fauna je otočja Galápagos, zbog endemičnih vrsta, jedna od najznačajnijih na Zemlji. Ondje endemično žive goleme kopnene kornjače (lat. Testudo vicina). Po kornjačama je otočje dobilo ime (španjolski galápago: kornjača). Čuveni su i morski legvani (iguane), a mnogo endema ima među pticama, kukcima, paucima i kopnenim puževima. Na pašnjacima žive stada podivljalih konja, magaraca, goveda i svinja. Vrsta velikog albatrosa, koja živi oko rta Horn, gnijezdi se na otočju Galápagos. U hladnoj Peruanskoj (Humboldtovoj) struji ima raznovrsnih riba.

Charles Darwin, Alfred Russel Wallace i mnogi drugi biolozi crpli su dokaze za različite biološke hipoteze iz flore i faune toga otočja. Da se sačuva rijetka fauna, stavila je ekvadorska vlada 1934. otočje pod državnu zaštitu i zabranila svaki lov; 1959. oko 90% površine otočja proglašeno je nacionalnim parkom (danas 97,5%); 1964. osnovana je biološka istraživačka postaja "Charles Darwin" na otoku Santa Cruz pod pokroviteljstvom UNESCO-a, 1978. uvršteni su na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine, a od 2001. pod zaštitom je UNESCO-a i morski rezervat (proglašen 1998.) koji obuhvaća oko 133.000 [km²] okolnoga mora.

Na otočju živi 24.124 st. (2010), koji se bave poljoprivredom, ribarstvom i turizmom (204.400 posjetitelja 2013.). Najnaseljeniji je otok San Cristóbal s glavnim naseljem cijelog arhipelaga Puerto Baquerizo Moreno (6.496 st., 2010.). Uzgaja se kava, pamuk, šećerna trska, žitarice i agrumi te stoka. Izvozi se riba, šećer, rum, voće, kava i koža. Zračna luka nalazi se na otočiću Baltra, sjeverno od Santa Cruza.

Otočje Galápagos otkrio je 1535. na putu za Peru panamski biskup Tomás de Berlanga. U XVII. st. jedno od gusarskih skloništa. Točan geografski položaj otoka odredila je znamenita biološka ekspedicija Beagle (1835.), u kojoj je sudjelovao Charles Darwin. Ekvador ih je okupirao 1832., a poslije i kolonizirao. Od 1973. administrativno čine pokrajinu Ekvadora.

Vulkansko kratersko jezero Quilotoa, Ekvadorske Ande, Republika Ekvador

PROGRAM PUTOVANJA

Dan 1-2
Putovanje iz Zagreba do Ekvadora[1], potom transfer do smještaja u centru glavnog grada Ekvadora Quita (San Francisco de Quito) i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj u Quitu)

Dan 3
Cjelodnevni obilazak znamenitosti u gradu Quito, uključujući Baziliku Nacionalnog Zavjeta (Basílica del Voto Nacional), Crkvu Družbe Isusove (Iglesia de la Compañía de Jesús), Katoličku crkvu Svetog Franje (Iglesia Católica San Francisco), potom Trg Svetog Franje (Plaza de San Francisco), Trg neovisnosti (Plaza de la Independencia), glavnu tržnicu (Mercado Central) i povijesnu četvrt La Ronda, a pred kraj dana uspet ćemo se žičarom TelefériQo do vidikovca Cruz Loma (TelefériQo Cruz Loma) (smještaj u Quitu)

Dan 4
U jutarnjim satima transfer od smještaja u Quitu do vulkana Quilotoa (Volcán Quilotoa), potom obilazak ovog najzapadnijeg vulkana u ekvadorskim Andama i istoimenog vulkanskog kraterskog jezera, transfer do Nacionalnog parka Cotopaxi (Parque Nacional Cotopaxi) i u nastavku dana obilazak ovog aktivnog stratovulkana (smještaj u Quitu)

Dan 5
U jutarnjim satima transfer od smještaja u Quitu do Ekološkog rezervata Mindo-Nambillo (Reserva Ecológica Mindo-Nambillo; El Valle del Bosque Nuboso de Mindo), planinske vododjelnice na zapadnim padinama Anda gdje se susreću dvije biološki najraznolikije ekoregije na svijetu (nizina Chocó i tropske Ande) i u nastavku dana obilazak tropske kišne šume Mindo (Bosque Nuboso de Mindo) (smještaj u Quitu)

Dan 6
U jutarnjim satima transfer od smještaja u Quitu do lagune Mojanda (Lagunas de Mojanda), skupa triju vulkanskih kraterskih jezera (Caricocha, Huarmicocha i Yanacocha), potom 2-satni uspon planinom Fuya-Fuya (Cerro Fuya Fuya) i u nastavku dana nakon kratkog transfera obilazak tržnice autohtonih zanata Otavalo (Mercado Artesania Otavalo, La Plaza de los Ponchos) (smještaj u Quitu)

Dan 7
U jutarnjim satima avionski transfer od grada Quita do otočja Galápagos (Islas Galápagos) s dolaskom na otok Baltru (Isla Baltra), potom brodski transfer s otoka Baltre do otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz) i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj na otoku Santa Cruz)

Dan 8
Cjelodnevni obilazak otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz) (smještaj na otoku Santa Cruz)

Dan 9
U jutarnjim satima brodski transfer s otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz) do otoka San Cristóbal (Isla San Cristóbal) i u nastavku dana obilazak otoka (smještaj na otoku San Cristóbal)

Dan 10
Cjelodnevni obilazak otoka San Cristóbal (Isla San Cristóbal) (smještaj na otoku San Cristóbal)

Dan 11
U jutarnjim satima brodski transfer s otoka San Cristóbal (Isla San Cristóbal) do otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz), potom brodski transfer s otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz) do otoka Isabela (Isla Isabela) i ostatak dana je slobodan radi odmora (smještaj na otoku Isabela)

Dan 12
Cjelodnevni obilazak otoka Isabela (Isla Isabela) (smještaj na otoku Isabela)

Dan 13
Cjelodnevni obilazak otoka Isabela (Isla Isabela) (smještaj na otoku Isabela)

Dan 14-15
U jutarnjim satima brodski transfer s otoka Isabela (Isla Isabela) do otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz), potom brodski transfer s otoka Santa Cruz (Isla Santa Cruz) do otoka Baltra (Isla Baltra), potom avionski transfer od otočja Galápagos (Islas Galápagos) do grada Quita i u nastavku dana putovanje iz Ekvadora do Zagreba[2][3]

Galapagoške opuncije (lat. Opuntia galapageia), Otočje Galápagos, Republika Ekvador

CIJENA I OPĆI UVJETI ORGANIZACIJE PUTOVANJA

Cijena putovanja iznosi EUR 5,499 PP. Iskazana cijena putovanja[4] uključuje sljedeće troškove putovanja: vizu, povratne avionske karte na međunarodnim letovima, avionske karte na lokalnim letovima, smještaj, tri obroka dnevno po vlastitom izboru putnika u restoranima prema preporuci organizatora putovanja, vodu, pristojbe za kulturno-povijesne znamenitosti i nacionalne parkove navedene u programu putovanja, naknade za lokalne vodiče i nosače, naknade za lokalne transfere, naknade za brodske transfere, naknade za vozila i/ili terence i gorivo te naknadu za vodiča hrvatskog govornog područja[5].

Iskazana cijena putovanja ne uključuje sljedeće troškove putovanja: policu osnovnog putnog osiguranja i policu osiguranja u slučaju otkaza putovanja, lijekove i cjepiva, konzumaciju bezalkoholnih i alkoholnih pića, osobnu opremu, druge osobne troškove te napojnice.

Tijekom cijelog putovanja smještaj organiziramo u iznimno kvalitetnim hotelima i resortima na bazi 3*, 4* i 5* te u lodgevima bez službene kategorizacije, većinom u tradicionalnom španjolskom stilu, sa vlastitim sanitarnim čvorovima i na bazi 2-krevetne sobe uz mogućnost nadoplate za 1-krevetnu sobu.

Opće uvjete organizacije putovanja za državljane Republike Hrvatske koji putuju s polaskom iz međunarodnih zračnih luka u Europskoj uniji možete preuzeti ovdje (.pdf).

Galapagoški morski lavovi (lat. Zalophus wollebaeki), Otočje Galápagos, Republika Ekvador

[1] Zagreb (Hrvatska)-Pariz (Francuska), Pariz (Francuska)-Mariscal Sucre International Airport (Ekvador, UIO). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu početka putovanja.

[2] Mariscal Sucre International Airport (Ekvador, UIO)-Pariz (Francuska), Pariz (Francuska)-Zagreb (Hrvatska). Zadržavamo pravo promijeniti red letenja u ovisnosti o datumu povratka s putovanja. U ovisnosti o rasporedu letova između otočja Galápagos i Quita te rasporedu letova između Quita i Zagreba, ukupna duljina trajanja putovanja može, umjesto 15, iznositi 16 dana.

[3] Putnicima možemo, uz nadoplatu, prilikom povratka s otočja Galápagos organizirati i 2-dnevnu posjetu lučkom gradu Guayaquil (Santiago de Guayaquil​) i/ili možemo, uz nadoplatu, prilikom povratka s otočja Galápagos u Quito organizirati 3-dnevnu posjetu gradu Teni (Tena) smještenom u amazonskoj prašumi.

[4] Depozit iznosi EUR 3,000 PP, dok je preostali iznos potrebno platiti 30 dana prije planiranog datuma putovanja. Uz bankarski prijenos, prihvaćamo i sve kreditne i debitne kartice.

[5] Vodič dolazi na destinaciju 24-48h prije putnika i s putnicima je u pratnji od njihovog dolaska na Mariscal Sucre International Airport (Ekvador) do njihovog polaska natrag s iste zračne luke.

Morski legvani ili morske iguane (lat. Amblyrhynchus cristatus), Otočje Galápagos, Republika Ekvador

(USKORO DOSTUPNO)

Preuzmi program putovanja u (.pdf) formatu:

Odredi datum putovanja koji ti odgovara i kontaktiraj nas: